Moj pradjed je pred niz godina izgubio u sporu dio zemljišta čiji smo oduvijek bili vlasnici. Mi smo legalizirali sve objekte u katastru i zemljišnim knjigama. Pradjed je dopustio bivšem vlasniku da obrađuje zemljište, bivši vlasnik je to zemljište prodao, a taj novi vlasnik ne zna ništa o povijesti vlasništva tog zemljišta. Mi smatramo da je to zemljište oduvijek naše vlasništvo. Što da poduzmemo da to riješimo? Mogu li zatražiti novog vlasnika da izvršimo izmjeru površine koju je kupio, pa da odredimo koji je dio naš, a koji pripada njemu?
Ako je odlukom suda ili sporazumom stranaka utvrđeno vlasništvo na nekretninama, tada se treba pridržavati tih odluka osim ako se stranke ne dogovore drugačije, pa takav dogovor zabilježe u pisanoj formi. Pokušajte razgovarati s novim vlasnikom o svom problemu, možete zajedno angažirati mjernika koji će izvršiti izmjeru površina. Ako ste svi suglasni s tom izmjerom, tada temeljem dokumenta koji će izraditi mjernik možete sklopiti sporazum o razvrgnuću suvlasništva na nekretninama i provesti ga u zemljišnim knjigama, ili ćete pokrenuti zemljišno-knjižni ispravni postupak. Ako jedna od strana nije suglasna s izmjerom, ne treba je prihvatiti, te se postupak utvrđivanja vlasništva može pokrenuti u sudu. U sudskom postupku trebate dokazati svoje pravo na taj dio zemljišta, u protivnom će vas sud odbiti sa zahtjevom i drugoj ćete strani platiti sudske troškove.

Daniela SUKALIĆ, dipl. iur.

Prethodni članak1,4 milijuna kuna za klaonicu iz Programa ruralnog razvoja
Sljedeći članakMogu li mi priznati rješenje iz 1993. za legalizaciju objekta?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.