Vlasnici smo privremeno postavljenog objekta i zanima nas nakon koliko godina privremeno postavljeni objekt može postati trajni. Mi objekt imamo već 20 godina, a sada ga žele srušiti.
Činjenica da ste već 20 godina vlasnici objekta nije od nikakvog utjecaja za pitanje uklanjanja istoga, već se posjedom kroz to vrijeme pod određenim uvjetima može steći pravo vlasništva. Mišljenja sam da ste zamijenili vaš slučaj s pitanjem zgrada izgrađenih prije 15. 02.1968. g., za koje se smatra da imaju građevinsku dozvolu. No navedena presumpcija vrijedi isključivo za nekretnine izgrađene do tog datuma, što ovdje nije slučaj. Iz pitanja nije jasno da li je već naloženo uklanjanje građevine ili ne. Ako je, možete pokušati podnijeti zahtjev za izdavanje građevinske dozvole i zahtjev za odgodu izvršenja tog rješenja. Navedeno će odgoditi izvršenje predmetnog rješenja o uklanjanju građevine (odnosno odgodit će uklanjanje građevine), ako nakon donošenja rješenja o uklanjanju građevine ili njezinog dijela niste nastavili s građenjem. Isto tako ako se utvrdi da je građenje građevine u skladu s glavnim projektom, u pogledu smještaja i veličine građevine, i da je ispunjen bitni zahtjev mehaničke otpornosti i stabilnosti građevine. Zahtjevu za odgodu izvršenja inspekcijskog rješenja morate priložiti: glavni projekt usklađen s lokacijskim uvjetima, potvrdu tijela graditeljstva da je podnio zahtjev za izdavanje građevinske dozvole i izvješće ovlaštenog inženjera o stanju građevine, glede ispunjavanja bitnog zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti. Zahtjev za odgodu može se podnijeti u roku od osam dana od dana konačnosti zaključka o dozvoli izvršenja inspekcijskog rješenja o uklanjanju građevine, te je u tom smislu potrebno provjeriti da li je navedeni rok prošao. Napominjemo da nekretninu možda neće biti moguće legalizirati, što ovisi i o GUP-u i drugim faktorima, te vas upućujemo na stručnu osobu, arhitekta ili odvjetnika radi dobivanja konkretnih podataka.

N. T.

Prethodni članakMože li se nabaviti certificirano sjeme niskog graha u RH?
Sljedeći članakCijepanje i spajanje čestica
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.