U noćnim satima u drveni peradnjak koji se nalazi uz kuću ušla je kuna bjelica. Do mog dolaska u peradnjaku usmrtila je pet kokoši, nakon čega je pobjegla. Ušla je tako što je pregrizla drvene daske kojima je peradnjak ograđen. Imam li pravo od lovačkog društva koje gospodari lovištem na naknadu štete?
Zakon o lovu propisuje da za štetu koju počini divljač odgovara lovoovlaštenik (lovačko društvo) lovišta pod uvjetom, da je oštećeni poduzeo propisane mjere sprječavanja ptete od divljači. obzirom da je divljač ušla u ograđeni prostor za štetu odgovara lovoovlaštenik, odnosno lovačko društvo. Ako je divljač usprkos postojećoj zaštiti počinila štetu lovoovlaštenik vam je istu dužan naknaditi, najbolje bi bilo mirnim putem bez sudskog spora. Ukoliko lovoovlaštenik to ne želi učiniti, tada kod nadležnog općinskog suda trebate pokrenuti postupak za naknadu štete u kojem ćete tužiti lovoovlaštenika.

Daniela Sukalić, dipl. iur.

Prethodni članakNepodmireni doprinosi i prijevremena mirovina
Sljedeći članakPoziv na okrugli stol
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.