Živim sa suprugom u braku, 14 godina, prije vjenčanja smo živjeli u izvanbračnoj zajednici kao podstanari. On je darovnim ugovorom dobio stan, koji je imao 50 m2, nije imao priključak za vodu, grijačnje, stan je preuređen u poslovni prostor i iznajmljen… Nakon 5 godina stan smo još jednom u potpunosti adaptirali – proširili i tu živjeli… Odnosi su trajno narušeni. On sad želi to prodati i isplatiti meni uloženo… Rekao mi je da počnem razmišljati o iseljavanju. Koja su moja prava i dali ga mogu spriječiti u nakani da to proda bez mog odobrenja?
Stan koji je vaš suprug, tada izvanbračni partner, dobio darovanjem od svog oca, iako za vrijeme trajanja izvanbračne zajednice, njegova je vlastita imovina. Ono što ste ulagali u stan odnosno vrijednost uloženog možete potraživati tužbom radi isplate. Ukoliko je točno da vam suprug nudi mogućnost da vam isplati vrijednog onog što ste uložili u stan, tužba radi isplate možda neće niti biti potrebna. Kako biste od supruga doista dobili protuvrijednost onog što ste uložili trebali biste angažirati stručnu pomoć. Ukoliko je Vaš suprug jedini upisan kao vlasnik stana u zemljišne knjige, vi ga ne možete spriječiti da proda nekretninu u svom vlasništvu. Bez obzira na sve navedeno suprug vas ne smije izbaciti iz stana bez pravnog temelja, odnosno ukoliko to učini možete podići tužbu zbog smetanja posjeda.

N. T.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakTrodjelni keksići
Sljedeći članakStatus zaštićenog najmoprimca
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.