Susjed je na svojem dvorištu, pokraj mojeg vinograda, zasadio mlada stabla oraha. Orasi su posađeni na udaljenosti od njegove ograde 1,5 m, a od vinograda oko 3,5 m. S obzirom na gustoću sadnje i blizinu vinograda, smatram da su orasi zasađeni s očitom namjerom zasjenjivanja (kad narastu) mog vinograda.
Susjed može na svom dvorištu saditi biljke koje želi, ali pri tome treba paziti da biljke ne nanose štetu susjednim nekretninama. Smatram da su orasi zasađeni na dovoljnoj udaljenosti od međe, a hoće li kad narastu stvarati štetu na vašem vinogradu, to sada ne mogu znati. Ako orasi budu nanosili štetu Vašem vinogradu, smijete iz svog zemljišta istrgnuti žile i korijenje tih oraha, kao i odsjeći grane
oraha i dio debla koji se nalaze u zračnom prostoru iznad Vaše nekretnine i zadržati ih za sebe. Za štetu koju na Vašoj nekretnini prouzroče žile, korijenje ili grane susjedovih oraha imate pravo tražiti naknadu štete.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakSkidanje poklopca za vrijeme vrenja
Sljedeći članakBespovratna sredstva za razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim područjima
Gospodarski
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.