Želio bih ograditi svoje zemljište, koliko trebam od međe na svoju nekretninu postaviti ogradu, smijem li strojem kopati parapet uz među? Susjed ima posađene tuje oko 80 cm od međe, visoke su više od 3 metara pa rade sjenu na moju nekretninu. Također se na njegovoj nekretnini nalazi orah visok 6 metara čije grane prelaze preko moje međe, orah raste na oko 2,5 metara od međe.
Ogradu možete sagraditi po međi na svom dijelu nekretnine, ali ne smijete susjedu nanijeti štetu. Najbolje je da se prethodno sa susjedom dogovorite o načinu na koji će se izvoditi radovi prilikom izgradnje ograde kako ne bi kasnije bilo nesporazuma. Na svojoj nekretnini možete graditi ogradu do visine 165 cm bez rješenja o uvjetima građenja, a ako je ograda viša treba od Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditelčjstvo i zaštitu okoliša na području kojeg želite graditi ogradu tražiti donošenje rješenja o uvjetima građenja. Možete porezati grane oraha koje prelaze među, odnosno koje se nalaze u zračnom prostoru iznad vaše nekretnine i možete iz zadržati za sebe. Za štetu koju na vašoj nekretnini prouzroče žile, korijenje ili grane susjedovog drveća, možete tražiti naknadu štete.

Daniela SUKALIĆ, dipl. iur.

Prethodni članakIz IPARDA-a više od 3 milijuna kuna za ruralni turizam
Sljedeći članakZa nove IPARD isplate više od 12,8 milijuna kuna
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.