Godine 2002. bila sam jamac gospodinu koji nije plaćao svoj kredit. U travnju 2004. g. banka je poslodavcu kod kojeg sam bila zaposlena dostavila na provedbu administrativnu zabranu (tada sam bila na porodiljnom) a kasnije mi je plaća bila opterećena plaćanjem nekog drugog kredita. Da li banka može dva puta otkazati kredit, kredit po kojem sam bila jamac do danas nije otplaćen. Postoji li zastara ukoliko taj kredit nije do danas naplaćen?
Banka ne može dva puta otkazati kredit. Dopis banke koji ste priložili uz pismo predstavlja obavijest banke o stanju dugovanja na dan 31. 12. 2013. g. Zastara za naplatu dugovanja nastupa u roku od pet godina od dospijeća ukoliko nije radi naplate tražbine pokrenut postupak pred sudom ili nekim drugim tijelom. U vašem slučaju banka raspolaže suglasnošću o zapljeni plaće koja ima snagu pravomoćnog rješenja o ovrsi. Zastara naplate takve tražbine nastupa nakon proteka deset godina ali je dostavom suglasnosti o zapljeni na provedbu vašem poslodavcu prekinut je tijek zastare. U slučaju prekida zastare ona počinje teći iznova, a vrijeme koje je proteklo prije prekida ne računa se u zakonom određeni rok za zastaru.

Daniela SUKALIĆ, dipl. iur.

Prethodni članakUzgoj poriluka iz sjemena
Sljedeći članakZimski luk – vrijedno povrće niskih zahtjeva
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.