Supruga je uplaćivala sebi poljoprivrednu mirovinu, imala je dugovanja i na kraju sve isplatila da bi zatvorila mirovinu. S tim dugovanjem ima uplaćeno 21 godinu staža i sada 55 god. starosti. Rečeno joj je bilo da sa 55 god. i 9 mj. može u mirovinu da prikupi papire do 9 mj. ove god, ali sad to više ne vrijedi nego mora čekati 60 god. Zanima me kakva sad ima prava i kad bi ona mogla u mirovinu (poljoprivrednu).
Obzirom da niste konkretno naveli podatke potrebne za točan izračun datuma odlaska supruge u mirovinu, supruga ostvaruje pravo na mirovinu sukladno odredbi članka 180. Zakona o mirovinskom osiguranju prema povoljnijim uvjetima tijekom prijelaznog razdoblja od 1. siječnja 2014. do 31. prosinca 2030. godine Naime, za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu u 2014. godini potrebno joj je 61 godina života i najmanje 15 godina staža, dok za prijevremenu starosnu mirovinu u navedenom periodu treba 56 godina života i 31 godinu staža. Obzirom, da Vaša supruga u ovom trenutku ne ispunjava uvjete niti za prijevremenu starosnu mirovinu, može se prijaviti na Hrvatski zavod za zapošljavanje preko kojeg će ostvarivati pravo na zdravstvenu zaštitu, time da tamo može biti prijavljena do stjecanja prvih uvjeta za mirovinu.

A. V., mag. iur.

Prethodni članakBespovratna sredstva EU za nezaposlene
Sljedeći članakZašto proizvođači kozjeg sira ne mogu dobiti poticaj za mlijeko?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.