U kukuruzu rastu mahune i grah. Prvo su srne pojele gotovo pola mahuna, a nedavno su divlje svinje uništile velik dio kukuruza. Šteta je nekoliko tisuća kuna. Mogu li štetu naplatiti od lovačkog društva?
Štetu možete naknaditi od lovoovlaštenika ili ovlaštenika lova (to može biti pravna osoba, fizička osoba, lovačko društvo). Lovoovlaštenik je odgovoran za štetu koju počini divljač u lovištu, pod uvjetom da je oštećeni poduzeo propisane mjere sprječavanja štete od divljači. Ako se ne možete dogovoriti s lovoovlaštenikom o naknadi štete, trebate kod suda na čijem je području šteta počinjena pokrenuti postupak za naknadu štete.

D. S., dipl. iur.

Prethodni članakTko će naslijediti darovanu imovinu?
Sljedeći članakTko će biti vlasnik nekretnine?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.