Vlasnik sam stana u zgradi, stan se nalazi na tavanu zgrade. Tavan je prenamijenjen u stan još 1950.g. ali se u zemljišnim knjigama još uvijek vodi kao tavan i dio stana na II. katu zgrade. Podnio sam zahtjev za legalizaciju tavana kao stambenog prostora, ali uz obrazac nisam priložio ništa od dokumentacije. Stan želim prodati pa me zanima trebam li prije nego me kontaktiraju iz nadležnog ureda državne uprave u vezi legalizacije bilo što poduzeti ?
Stan možete prodati ako nađete kupca kojem nije važno da je prostor legaliziran i etažiran, u tom će slučaju kupac provesti do kraja postupak legalizacije. Upravni odjel za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša – Odsjek za prostorno uređenje i gradnju će vam u pozivu za dostavu dokumenata odrediti roku kojem ste ih dužni dostaviti, pa bi bilo dobro da te dokumente već sada pribavite, jer se na izdavanje istih u većim gradovima dosta dugo čeka – npr. uvjerenje da je zgrada sagrađena prije 1968.g., kopija katastarskog plana, posjedovni list, zemljišno-knjižni izvadak i sl.

D. S., dipl. iur.

Prethodni članakKrizanteme i dopunska djelatnost
Sljedeći članakNe stiže rješenje od mirovinskog
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.