Susjed namjerava zamijeniti dotrajalu ogradu koju je prije dvadeset godina podigao bivši vlasnik u dogovoru sa mnom. Smije li susjed postaviti novu ogradu na mjesto gdje je bila stara ograda, da li se ograda smije nalaziti na polovici međe, da li susjed mora tražiti moju suglasnost za postavljanje ograde po međi, mogu li ja osporavati susjedu da ogradu ne postavlja pola međe? Koliko ograda treba biti udaljena od međe ako ja ne dozvoljavam da ograda ide po polovici međe, ima li razlike u drvenoj ogradi, ogradi koja ima betonski temelj i metalnu žicu.
Susjed može ogradu postaviti na mjesto gdje je bila stara ograda, ali ako se vi tome protivite trebao bi ogradu postaviti na svojoj nekretnini do međe, a ne na polovici međe (odnosno pola na vašoj nekretnini, a pola na susjedovoj nekretnini). Najbolje je da se prethodno sa susjedom dogovorite o načinu na koji će se izvoditi radovi prilikom izgradnje ograde kako kasnije ne bi bilo nesporazuma. Susjed može na svojoj nekretnini do međe graditi ogradu do visine 165 cm bez rješenja o uvjetima građenja, a ako je ograda viša treba od Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša na području kojeg želi graditi ogradu tražiti donošenje rješenja o uvjetima građenja. Na materijal od kojeg se gradi ograda i izgled ograde ne možete utjecati osim ako vam se time nanosi šteta. Ako se radi betonski temelj, temelj bi trebao ići po susjedovoj nekretnini, a vanjski rub temelja bi trebao ići uz među, a ne preko međe po vašoj nekretnini.

D.S., dipl.iur.

Prethodni članakZašto su listovi na nasadu ribiza starog 5 godina postali svijetlozeleni?
Sljedeći članakMljekarima sutra isplata 19 milijuna kuna naknade štete zbog cijepljenja životinja protiv bolesti kvrgave kože
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.