Suprug i ja živimo u kući mojih roditelja, u stanu u potkrovlju koji smo sami sagradili. Kuća glasi na oca, ali on nije suglasan da taj potkrovni stan ustupi meni i mom suprugu. Imam sestru koja također živi u toj kući, ali u prizemnom stanu s roditeljima. Izgradnju potkrovlja smo platili suprug i ja, a sudjelovali smo i u troškovima uređenja fasade i krovišta kuće. Može li me otac istjerati iz kuće i pod kojim uvjetima? Kako mogu dokazati vlasništvo na potkrovnom stanu?
Vlasnik kuće je Vaš otac pa tako i prostora u potkrovlju koji ste uredili Vi i Vaš suprug. Otac može tražiti od Vas da se iselite, ali Vam je u tom slučaju dužan vratiti novac koji ste uložili u adaptaciju tavana kao i ostale troškove koje ste platili radi uređenja kuće. Iseljenje može tražiti mirnim putem ili
može kod suda pokrenuti postupak u kojem će tražiti da se iselite iz kuće. Vi u tom postupku možete pokušati dokazati da ste u tom prostoru više od deset godina pa da ste na temelju tog posjeda stekli vlasništvo na potkrovnom dijelu kuće. Ako nećete tražiti priznavanje prava vlasništva, tada možete tražiti isplatu iznosa koji ste uložili u stan i kuću, a sud će odrediti rok u kojem se trebate iseliti.

Prethodni članakBayer Agro Dani 2015
Sljedeći članakHrvatski uskrsni običaji
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.