Suprug i ja smo suvlasnici obrta, suprug je nositelj obrta. Mogu li i na koji način istupiti iz obrta, a da pri tom ne izgubim pravo na rodiljnu naknadu? Dijete je staro tri mjeseca.
Iz vašeg pisma nije jasno da li ste bili i zaposleni u obrtu ili ste samo suvlasnik obrta. Ako ostajete u radnom odnosu u obrtu, te do sada već koristite rodiljni dopust, a prestajete biti suvlasnik, tada ne bi trebali izgubiti pravo ra rodiljnu naknadu jer ste to pravo stekli temeljem radnog odnosa, a ne suvlasništva. Sva prava vezana za rodiljni dopust ostvarujete putem Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje kojem podnosite zahtjeve i potrebnu dokumentaciju. Zbog toga je najbolje da se za sve detaljne informacije obratite nadležnoj područnoj službi Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje gdje imate prebivalište. Tamo ćete dobiti i uputu koje sve dokumentaciju trebate pripremiti i predati uz zahtjev za ostvarivanje pojedinog prava koje želite ostaviti.

D. S. dipl. iur.

Prethodni članakZakon o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu u javnoj raspravi
Sljedeći članakU javnoj raspravi i treći pravilnik iz “Mliječnog paketa”
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.