Suprug je oporukom prepisao svu našu imovinu na mene i naše dvoje djece. Iz prvog braka ima sina kojeg je uzdržavao, ali s kojim nikad nije bio u kontaktu. Sin je isključen iz oporuke. Koliko je ta oporuka valjana?
Sukladno Zakonu o nasljeđivanju, sin vašeg supruga iz prvog braka, kao nužnom nasljedniku svog oca, pripada nužni dio. Nužni dio iznosi jednu polovicu od onoga dijela koji bi mu pripao po zakonskom redu nasljeđivanja. Poslije smrti ostavitelja, nasljeđuju ga prije svega njegova djeca i njegov bračni drug (tzv. prvi nasljedni red) i to na jednake dijelove. To znači da bi, poslije smrti vašeg supruga, njegovu imovinu u jednakim omjerima dijelili vi, vaše dvoje djece i njegov sin iz prvog braka – dakle, svatko bi imao pravo na 1/4 imovine. Obzirom da sin iz prvog braka nije obuhvaćen oporukom, njegov nužni dio iznosio pola od 1/4, odnosno 1/8 cijele imovine. Dakle, oporuka je sama po sebi valjana, no njome se ne može u cijelosti isključiti sin iz prvog braka, jer on u svakom slučaju ima pravo na nužni dio. Vaš suprug mogao je svog sina isključiti iz nasljedstva samo ako je on teže povrijedio zakonske ili moralne obveze prema svom ocu, počinio teže kazneno djelo prema njemu ili njegovom bračnom drugu, djetetu ili roditelju, ako je počinio kazneno djelo protiv Republike Hrvatske ili vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom ili ako se odao neradu ili nepoštenu životu.

G. L., dipl.iur.

Prethodni članakDođite na 1. Sajam mladih poljoprivrednika
Sljedeći članakOsiguranje usjeva
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.