Svake godine osiguravam usjeve kod osiguravajuće kuće, policu ugovaram na početku godine. Na ugovoru je uvijek plaćanje u nekoliko rata i to obično 4-7 mjeseci tekuće godine, a ja redovito uplatu obavljam krajem godine jer u tom periodu počinju i meni stizati uplate od prodane robe u sezoni. Takav odnos funkcionira već godinama. No, ove godine je u usjevima bila tuča, nezavisna procjeniteljska kuća procijenila je štetu na 6-9 %, no osiguranje odbija bilo kakvu isplatu zbog toga što polica nije aktivirana. To znači da je prije nastale štete uplaćena 1 lipa, polica bi bila aktivirana i bila bi mi isplaćena šteta. Da li sam ja, s obzirom da polica nije aktivirana uopće dužan platiti istu? Da li mogu na neki drugi način tražiti naknadu za procjenjenu štetu?
Obzirom da za izdanu policu osiguranja usjeva koja predstavlja dvostrani pravni posao između osiguravatelja i osiguranika, niste ispunili osnovni preduvjet da bi po istoj mogli ostvarivati svoja prava nastankom osiguranog slučaja tj. niste uopće, odnosno pravovremeno uplatili premiju osiguranja, nema zakonske osnove da po istoj ostvarite pravo na naknadu štete. Međutim, jedina mogućnost koju imate na raspolaganju je podnošenje zahtjeva za raskid police osiguranja uz plaćanje dužne premije do datuma raskida. I na kraju, ukoliko ste nezadovoljni odgovorom osiguravajućeg društva uputite im pisani prigovor, te nakon primitka negativnog odgovora po istom obratite se Hrvatskom uredu za osiguranje, pravobranitelju za osiguranje koji se nalazi na adresi, Martićeva 73, 10 000 Zagreb (tel. 01-46 96 600, e-mail: pravobranitelj@huo.hr).

Alan VAJDA, mag.iur.

Prethodni članakJe li oporuka valjana?
Sljedeći članakKako koristiti crvenu kleku?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.