Imam staru hipoteku na nekretnini koja se nije izbrisala, pa me zanima postoji li kakvo vremensko ograničenje, te kako izbrisati hipoteku?
Razlikujemo dva slučaja stare hipoteke – jedan predstavljaju hipoteke upisane do dana 25. 12. 1958. g., a drugi hipoteke upisane nakon dana 25. 12. 1958. g.. Brisanje tih hipoteka pokreće se na temelju prijedloga vlasnika nekretnine. Prijedlogom se pokreće postupak radi amortizacije i brisanja hipotekarne tražbine, staru hipoteku može po službenoj dužnosti brisati općinski sud na čijem se području nalazi nekretnina. Vlasnik opterećene nekretnine (zajednički vlasnik, suvlasnik) može predložiti da zemljišnoknjižni sud pokrene postupak radi amortizacije i brisanja hipotekarne tražbine u slučaju ako je proteklo najmanje trideset godina od uknjižbe, zatim ako nije moguće pronaći niti one koji su upisani, a niti njihove pravne sljednike, te ako kroz navedeno vrijeme nisu zahtijevani niti primljeni glavnica ni kamate, niti se pravo na koji drugi način ostvarilo. Kada zemljišnoknjižni sud utvrdi da postoji vjerojatnost da prijedlogu za brisanje treba udovoljiti i da podnositelj prijedloga ima pravni interes pozvat će oglasom da se prijave svi koji smatraju da imaju prava na hipotekarnoj tražbini. U oglasu će sud opisati hipoteku sa svim upisima koji se na nju odnose i odrediti rok od trideset dana za prijavu. Rok počinje teći od dana objave u Narodnim novinama. Ako se na oglas nitko ne javi zemljišno knjižni sud će dopustiti amortizaciju hipotekarne tražbine i odredit će brisanje hipoteke i drugih upisa koji se na nju odnose. Ukoliko u tom roku bude podnesena prijava u pogledu prava čija se amortizacija traži sud će o tome obavijestiti predlagatelja i uputiti ga da pokrene parnični postupak kod istog suda. U tom parničnom postupku predlagatelj treba dokazati da tražbina više ne postoji.

D.S., dipl.iur.

Prethodni članakRazmnožavanje ogrozda i bijelog ribiza
Sljedeći članakKako upisati obrt i dobiti poticaj?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.