Prije vjenčanja suprug je živio u stanu koji je bio vlasištvo grada, a koji je njegova majka dobila na korištenje. Kad smo se vjenčali, suprug je tek onda stekao pravo na otkup i otkupio ga u braku sa mnom. Nakon rastave on ga želi prodati jer tvrdi da je nemam pravo na stan, a on je pravo na otkup i stanarsko pravo dobio na osnovu djeteta i mene, jer kao samac ne bi dobio stan od 66 kvadrata. Kad je stan otkupljen, on je samo sebe upisao u vlasnički list, a mene i sina ne. Imam li pravo na pola stana s obzirom da je otkupljen u braku sa mnom. Ja sam mu stavila zabranu otuđenja stana dok sud ne bude gotov.
Prije svega, predmetni stan predstavlja bračnu stečevinu obzirom da je stečen radom za vrijeme trajanja bračne zajednice, neovisno o tome jeste li upisani kao suvlasnik te nekretnine. Ukoliko se s bivšim suprugom ne možete dogovriti oko isplate vašeg dijela, morat ćete pokrenuti sudski postupak. Obzirom da niste uknjiženi kao suvlasnica predmetnog stana, trebat ćete prvo dići tužbu na utvrđenje da ste suvlasnik nekretnine, jer je ona bračna stečevina, a tek nakon toga možete tražiti civilnu diobu nekretnine, odnosno isplatu vašeg dijela. U svakom slučaju, vođenje postupka preporučamo da povjerite odvjetniku jer je riječ o složenim postupcima. Također, pravo na tužbu radi utvrđivanja i diobe bračne stečevine ne zastarijeva. Međutim, zbog vaše zaštite preporučamo vam da što prije pokrenete postupak, kako vaš bivši suprug ne bi raspolagao imovinom na koju imate pravo.

M. K., dipl. iur.

Prethodni članakKako uzgojiti vlastite sadnice batata?
Sljedeći članakPostupak sudske diobe
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.