Suvlasnik sam zemljišta zajedno sa svoje dvije nećakinje. Ja sam suvlasnik u 20/22 dijela, a one svaka u 1/22 dijela. Želim pokrenuti postupak sudske diobe. Jesam li u tom slučaju dužna sama platiti trošak mjerničkog vještaka, ili se trošak dijeli na tri dijela? Što trebam prvo poduzeti?
Razvrgnuće suvlasništva nekretnina možete pokrenuti putem suda prijedlogom u tzv. izvanparničnom postupku. Nakon što sud zaprimi vaš prijedlog odredit će ročište na kojem će se stranke izjasniti o prijedlogu i odrediti očevid na nekretnini uz nazočnost mjerničkog vještaka, a ako je na zemljištu građevina koja je predmet razvrgnuća odredit će nazočnost i građevinskog vještaka. Ako su stranke suglasne s prijedlogom predlagatelja ili mjerničkog vještaka postupak se može okončati nagodbom, a ako stranke ne prihvate predložen način diobe odluku o razvrgnuću donijet će sud. Protiv sudske odluke stranke mogu uložiti žalbu. Predujam za izlazak suda i vještaka na lice mjesta unaprijed plaća predlagatelj (stranka koja pokreće postupak), a nakon završetka postupka odluku o troškovima donosi sud. Sud ovisno o ishodu postupka može odrediti da se trošak podijeli na jednake dijelove među strankama, može obavezati samo jednu stranku da plati sve troškove, ili može odrediti da svaka stranka snosi svoje troškove. Troškove takvog postupka ne čini sam trošak mjerničkog vještaka već troškove čine sudska pristojba na prijedlog i odluku suda, trošak suda za izlazak na lice mjesta, naknada za rad odvjetniku koji će vam sastaviti prijedlog i zastupati Vas u postupku, trošak građevinskog vještaka ako se na zemljištu nalazi građevina koja je također predmet razvrgnuća i dr.

D. S., dipl. iur.

Prethodni članakPravo na otkupljeni stan
Sljedeći članakPrva konferencija o ekološkoj poljoprivredi u Zaprešiću
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.