Pokrenula sam postupak radi utvrđenja prava vlasništva na nekretnini koja je upisana kao vlasništvo mojeg bivšeg supruga, a zapravo je naša zajednička bračna imovina. Budući da je moj suprug u posjedu nekretnine i u zemljišnim knjigama je upisan kao jedini vlasnik, bojim se da je ne proda i tako me spriječi u ostvarenju mojih prava. Što bih osim podnošenja tužbe trebala učiniti?
Već kada ste mjerodavnome sudu predali tužbu radi utvrđenja prava vlasništva, mogli ste to zabilježiti u zemljišnim knjigama i to tako da ste zemljišnoknjižnom odjelu predali zahtjev za zabilježbu postojanja spora na nekretnini koja je predmet prijepora. Daljnji korak koji možete učiniti je da zatražite od suda da u tijeku sudskog postupka odredi privremenu mjeru kojom bivšem suprugu zabranjujete otuđenje ili opterećenje predmetne nekretnine, uz zabilježbu privremene mjere u zemljišne knjige. Ovdje se, naime, radi o utvrđenju privremene mjere na nekretnini na koju je usmjerena tražbina pa će je sud odrediti ako učinite vjerojatnim postojanje tražbine, što u slučaju tražbine s osnove bračne stečevine ne bi trebalo biti sporno. Postoji opasnost da bez privremene mjere tuženik spriječi ili znatno oteža ostvarenje tražbine time što bi nekretninu mogao otuđiti ili na drugi način njome raspolagati. Ta privremena mjera vrijedit će do okončanja parničnog postupka koji se vodi radi utvrđivanja prava vlasništva na nekretnini ili dok vam druga strana ne pruži neko drugo osiguranje tražbine. Vama, pak, pruža potpunu sigurnost da se nekretninom sve vrijeme neće raspolagati, te da ćete u slučaju uspjeha u parnici radi utvrđenja prava vlasništva svoju tražbinu moći ostvariti.

V. L.

Prethodni članakProblemi zbog gruntovnice izgorjele u požaru
Sljedeći članakPravovremenim djelovanjem protiv Zlatne žutice vinove loze
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.