Suprug je suvlasnik jednog dijela kuće i okućnice, a njegova sestra drugog. Nekretnine su naslijedili po majci koja je umrla 1985.g., a 1988.g. su proveli postupak razvrgnuća suvlasničke zajednice u kojem je sud odredio kome što pripada. Suprug i ja od tada održavamo kuću, okućnicu, te dio sestrine zemlje (posadili smo voćke) jer ona sve ove godine nije dolazila niti je išta radila. Sud je razvrgnuo suvlasničku zajednicu, bez prisustvovanja mjernika, tako da u stvari ne znamo što nam točno pripada. Sestra sada želi prodati zemljište, mi smo ga željeli kupiti, pa me zanima može li sestra prodati zemljište bez naše suglasnosti, imamo li pravo na naknadu za održavanje nekretnina i korištenje njenog dijela kuće kroz vrijeme od dvadeset godina.
Niste baš precizirali da li je razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnina kod suda provedeno do kraja, odnosno da li je izvršeno cijepanje zemljišta na dva dijela, odnosno na posebne katastarske čestice. Precizan odgovor ovisi i o sadržaju sudske odluke. Ukoliko je razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnina provedeno u zemljišnim knjigama i sud je utvrdio kome pripada koji dio nekretnine, sestra može prodati dio koji joj je pripao razvrgnućem. Ako ste još uvijek suvlasnici na zemljištu u idealnim omjerima (npr. svaki u 1/2 dijela), ako nije utvrđeno koji dio zemljišta pripada vama, a koji sestri, bilo bi dobro da se oko toga dogovorite sa sestrom. Najjednostavnije bi vam bilo da je isplatite odnosno kupite od nje nekretninu. Ako vam ne želi prodati svoj dio možete angažirati mjernika koji će izvršiti cijepanje zemljišta na dva dijela te ćete na temelju tog elaborata sastaviti sporazum o razvrgnuću suvlasničke zajednice nekretnina temeljem kojeg će se znati čiji je koji dio zemljišta i temeljem kojeg ćete se upisati kao vlasnici u zemljišnim knjigama i katastru. Priliko sklapanja tog sporazuma trebate u obzir uzeti sadržaj sudske odluke o razvrgnuću suvlasničke zajednice koju već imate. Svakako pomoć zatražite od odvjetnika koji će vam sugerirati prema sadržaju postojeće sudske odluke što dalje. Možete od sestre tražiti naknadu za radove za održavanje kuće i zemljišta, a ona od vas može tražiti naknadu za korištenje zemljišta i kuće.

D. S., dipl.iur.

Prethodni članakOdržan okrugli stol ”Utjecaj krize u Agrokoru na budućnost hrvatske poljoprivrede”
Sljedeći članakGrađevinski nspektor nije poslao zapisnik
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.