Nakon smrti jednog roditelja, majka i ja naslijedili smo obiteljsku kuću u omjeru 50:50. Sada smo tu kuću prodali i ja bih zajedno sa suprugom kupio nekretninu u Zagrebu (kuća koju smo prodali ne nalazi se u Zagrebačkoj županiji) gdje bih prijavio i prebivalište. Osim te nekretnine niti jedna nekretnina ne glasi na suprugu ili mene. Imamo li pravo biti oslobođeni plaćanja poreza na promet nekretninama, jer to bi bila prva moja nekretnina koju kupujemo, a s kojom rješavamo stambeno pitanje?
Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na promet nekretnina (NN 153/02.) taksativno su navedeni uvjeti koje kupac mora ispunjavati da bi bio oslobođen poreza na promet nekretnina. Među tim uvjetima stoji da građanin koji kupuje nekretninu, te članovi njegove uže obitelji u trenutku kupnje nemaju u vlasništvu drugu nekretninu (stan ili kuću) koja zadovoljava njihove stambene potrebe. Iz toga proizlazi da je mjerodavno stanje u trenutku kupnje. Ako udovoljavate i drugim uvjetima propisanim navedenim Zakonom, trebali biste biti oslobođeni poreza na promet nekretnina, s time da napominjemo da ne postoji automatizam oslobađanja od poreza, već se kod svake prijave zasebno ocjenjuju sve relevantne činjenice i okolnosti.

M.K., dipl.iur.

Prethodni članakKomplikacije oko podizanje kredita
Sljedeći članakNeškodljivo zbrinjavanje ambalažnog otpada sredstava za zaštitu bilja
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.