Budući da imam sličnu problematiku koja je iznesena u Gospodarskom listu 11 (15. lipanj 2014.) u rubrici Pravni savjeti naslova “Pet stupova HEP-a”, molila bih vas da mi kao dugogodišnjoj pretplatnici navedete pravne izvore, odnosno pravnu osnovu navedenog pravnog savjeta.
Što se tiče pitanja/odgovora koji ste mi proslijedili treba napomenuti da pravo na naknadu ovisi o pravnom osnovu na temelju kojeg HEP koristi nekretninu, dakle svaki slučaj je zaseban i ne može se dati jedan odgovor za sve situacije. Pitanje korištenja nekretnine od strane energetskog subjekta (npr. HEP-a) regulirano je nizom propisa, npr. Zakon o energiji N.N.68/2001. i 177/2004., Opći uvjeti za opskrbu električnom energijom N.N.14/06., Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (npr. čl.225.), Zakon o obveznim odnosima i dr.

D. S., dipl.iur.

Prethodni članakOdržan seminar pod naslovom ”Izrada cjenika za usluge odvoza i zbrinjavanja miješanog komunalnog otpada”
Sljedeći članakKomunalna naknada za nedovršeni objekt
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.