Rješenje sa Zavoda za mirovinsko osiguranje sam zaprimila 30.3.2015., kojim mi se oduzima pravo na invalidsku mirovinu koju sam stekla prije 20 godina, a danas sam još bolesnija nego prije, te me se šalje u starosnu mirovinu. Napominjem da me se nije pozvalo niti su me slali na liječnički pregled kako bi se ustanovilo je li mi se stanje poboljšalo, odnosno da li sam ozdravila, a osobito što se tiče dijagnoze na temelju koje sam otišla u invalidsku mirovinu. Mogu li mi smanjiti mirovinu (iako je navedeno da se iznos neće mijenjati), i je li to sve po zakonu? Kome se moram žaliti i kako ta žalba treba biti napisana? Žalbu sam proslijedila na mirovinsko kako bi stigla u roku 15 dana, te sam u njoj navela sve dijagnoze od kojih danas bolujem, ali nisam sigurna je li dobro napisana, tj. dobro pravno sročena, a nisam u mogućnosti platiti pravnika (cca. 500 kn) da mi je napiše.
Kao prvo zahvaljujem na zanimljivom pitanju, na koje nažalost nema jednoznačnog odgovora. Obzirom da se mnogi propisi, pa tako i Zakon o mirovinskom osiguranju mijenjaju mimo volje nas građana na što često nemamo utjecaja. Naime, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje je sukladno odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine, broj 157/2013. i 151/2014.), proveo postupak prevođenja invalidskih mirovina na starosne mirovine i to invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti zbog bolesti, odnosno na temelju opće nesposobnosti za rad zbog bolesti. Obzirom, da napominjete da vas nitko iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje nije kontaktirao da bi se utvrdilo da li se vaše zdravstveno stanje poboljšalo, sugeriramo da vašu žalbu proslijedite njihovoj Središnjoj službi, uz napomenu da se prije toga konzultirate s njihovom pravnom službom ili da dodatno konzultirate odvjetnika, jer časopis nažalost ne raspolaže resursima za pružanje besplatne pravne pomoći od strane odvjetnika u konkretnom slučaju. Međutim, pri Ministarstvu pravosuđa RH putem slijedećeg linka (https://pravosudje.gov.hr/besplatna-pravnapomoc- 6184/6184) možete dobiti informaciju u svezi ostvarivanja prava na besplatnu pravnu pomoć za vaš konkretan slučaj.

Alan VAJDA, mag.iur.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakVoćarstvo pitanje br. 129
Sljedeći članakGnojidba pitanje br. 26
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.