Posjedujem parcelu koja se vodi na susjedova oca, koji je umro prije deset godina, a susjed je ne želi prepisati na sebe. Vlasnici te parcele su bili moji djedovi, i ja je uživam oduvijek. Zanima me kako mogu uknjižiti u gruntovnici tu parcelu na svoje ime po mogućnosti što kraćim putem bez financijskog ulaganja? Poslije akcije Oluja obnovljena mi je obiteljska kuća, za što imam svu dokumentaciju, ali kuća nije upisana u zemljišnim knjigama. Kako mogu riješiti tu situaciju?
Može se kod nadležnog općinskog suda pokrenuti i provesti zemljišno knjižni ispravni postupak ili možete tužiti osobu koja je upisana u zemljišne knjige kao vlasnik, odnosno možete tužiti njegove nasljednike. Radi se o dva različita postupka kojima se u konačnici postiže isti cilj – upis stvarnog vlasnika u zemljišne knjige. Tijekom tih postupaka sud obično određuje očevid na licu mjesta s mjernikom radi identifikacije nekretnine (kako ne bi došlo do prijenosa pogrešne nekretnine). Predujam za izlazak suda s mjernikom se kreće između 1.000,00 i 2.000,00 kn, ovisno o udaljenosti i broju nekretnina. Ako osoba, odnosno nasljednici osobe koja je upisana u zemljišne knjige priznaju tužbu, tada nema potrebe da sud izlazi na očevid. Sve ovisi o dokazima koje ćete predočiti sudu kako bi se sud uvjerio u istinitost vaših navoda. Niti jedan postupak koji se pokreće za sređivanje zemljišnih knjiga ne može biti bez ikakvih troškova, ali ako dobro pripremite sam zahtjev troškovi se mogu svesti na minimum. Svaki odvjetnik kojem se obratite može vam prema vrijednosti nekretnine sačiniti okvirni izračun troškova, a o visini troška za izlazak suda s mjernikom na lice mjesta radi identifikacije nekretnine odluku donosi sud u toku postupka. Kuća se može upisati u zemljišne knjige tek kada ishodite uporabnu dozvolu, odnosno ako ste pokrenuli postupak legalizacije na temelju dokumenata koje ste ishodili u tom postupku. Uporabnu dozvolu izdaje Upravni odjel za prostorno uređenje i graditeljstvo u Sisku za područje Topuskog gdje će vam dati sve potrebne informacije.

D.S., dipl.iur.

Prethodni članakKoje vrste biljaka uzgajati na otoku?
Sljedeći članakProdaja jaja na tržnici
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.