Prije dvije godine sam kupio gradilište s namjerom da na njemu gradim, ali sam u međuvremenu odustao od gradnje i namjeravam to gradilište prodati. U međuvremenu su se cijene gradilišta povećale. Moram li, u slučaju prodaje gradilišta po većoj cijeni, plaćati dodatni porez? Koliko porez iznosi i nakon kojeg razdoblja se više ne mora plaćati?
Čl.27.st.5. Zakona o porezu na dohodak određuje se dohotkom od imovine i imovinskih prava smatra i dohodak koji porezni obveznik ostvari od otuđenja nekretnine. Dohodak čini razlika između primitka utvrđenog prema tržišnoj vrijednosti nekretnine ili imovinskog prava koje se otuđuje, i nabavne vrijednosti uvećane za rast proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda; s time da se troškovi otuđenja mogu odbiti kao izdaci. Sukladno navedenom zakonu, dohodak od otuđenja nekretnine ne oporezuje se u slučaju ako je nekretnina ili imovinsko pravo otuđeno nakon tri godine od dana nabave. U konkretnom slučaju, vi, kao prodavatelj nekretnine, podliježete porezu na dohodak jedino u slučaju da predmetno gradilište prodajete po cijeni višoj od nabavne i to u roku od tri godine od kupnje istog gradilišta. Tada ste dužni na razliku između kupovne i prodajne cijene nekretnine platiti porez u visini od 35% uvećan za prirez koji je različit, ovisno o tome u kojem dijelu Hrvatske se nalazite. U slučaju prodaje gradilišta nakon proteka od 3 godine od kupnje istog, niste obvezni platiti porez na dohodak. Razmislite da pričekate do isteka 3 godine od dana sklapanja kupoprodajnog ugovora.

M.K., dipl.iur.

Prethodni članakMože li se provesti ovrha nad imovinom OPG-a?
Sljedeći članakKako se tretira i gnoji jednogodišnja sadnica cijepljenog kestena?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.