Pozajmio sam novac 1990.g., kao osiguranje povrata pisao sam teret na 1/2 dijela kuće dužnika i 1/2 dijela kuće čija je vlasnica bila dužnikova majka. Dužnik nije vratio zajam, njegova majka je u međuvremenu umrla pa su njenu 1/2 kuće naslijedili unuci. Pokrenuo sam ovrhu na nekretnini radi naplate dugovanja, unuci su osporavali upisan teret na svom dijelu, ali sam na kraju uspio u parnici. Imam li pravo na zateznu kamatu i od kada?
Dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze duguje pored glavnice i zateznu kamatu. Pravo na zakonsku zateznu kamatu na dugovanje imate od dana kada je dugovanje dospjelo na naplatu do isplate, osim ako ste nešto drugo ugovorili ili je sud u sudskoj odluci drugačije odlučio. Zakonska zatezna kamata na troškove parničnog ili ovršnog postupka teče od dana kada je sud donio odluku (presudu, rješenje i sl.). Na iznos neisplaćene kamate mogu se zahtijevati zatezne kamate samo od dana kad je sudu podnesen zahtjev za njihovu isplatu (npr. kada je dužnik platio glavnicu, ali nije platio dospjelu kamatu).

D. S., dipl.iur.

Prethodni članakMinistar Tolušić na konferenciji “Hrvatska kakvu trebamo- Poljoprivreda za 21. stoljeće”
Sljedeći članakKao pojačati prinos buča i treba li im plodored?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.