Vlasnik sam nekretnine u Korenici koja je obuhvaćena prostornim planom Općine i nalazi se u građevinskoj zoni. Kad sam se informirao u vezi gradnje objekta na parceli, rečeno mi je da moja parcela nije zabilježena kao građevinska, što sam po njihovom trebao učiniti kad je plan bio na razmatranju, te da to mogu učiniti kada se bude mijenjao urbanistički plan. Zanima me može li se postojeći plan nadopuniti? Na jednoj parceli mojih međaša je izgrađen objekt, a na drugoj je u pripremi gradnja, pa me zanima zašto se meni gradnja osporava sve do izmjene prostornog plana?
Kada je prostorni plan bio u fazi donošenja (izrade) trebali ste provjeriti da li je vaša parcela predviđena kao građevinska (tzv. javni uvid). Prilikom donošenja prostornog plana provedena je javna rasprava tijekom koje ste mogli stavljati svoje primjedbe, prijedloge i mišljenja. Prema čl.85. Zakona o prostornom uređenju (N.N.153/13.) svatko može inicirati izradu prostornog plana. Prostorni planovi mogu se mijenjati i dopunjavati u skladu s odredbama tog zakona.

D.S., dipl.iur.

Prethodni članakPrvenstvo otkupa i bezobzirna sestra
Sljedeći članakČuvanje i zaštita češnjaka do berbe
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.