Petnaest mjeseci sam neprekidno na bolovanju. Zanima me da li se poslije 18 mjeseci smanjuje naknada i mijenja li se što kod naknade?
Što se tiče same visine novčane naknade, ona ne može biti niža od 70 % osnovice za naknadu, time da najniži mjesečni iznos naknade plaće, za puno radno vrijeme, iznosi 25% od proračunske osnovice, a najviši mjesečni iznos naknade plaće, za puno radno vrijeme, kada se ona isplaćuje na teret sredstava HZZO-a, je proračunska osnovica uvećana za 28%. Također, napominjemo da visina naknade iznosi 70 % za prvih šest kalendarskih mjeseci neprekidnog bolovanja, 80% nakon šest mjeseci, a nakon 18 mjeseci u iznosu 50 % zadnje isplaćene naknade plaće na ime tog bolovanja, osim u slučaju kada je zaposlenik na bolovanju zbog liječenja zloćudnih bolesti, koji je na hemodijalizi ili na bolovanju zbog uzimanja ili presađivanja dijelova tijela. 100 % od osnovice za naknadu ostvarujete kod: njege oboljelog djeteta mlađeg od tri godine života; bolovanja zbog transplantacije živog tkiva i organa u korist druge osobe; osiguranika koji je izoliran kao kliconoša ili zbog pojave zaraze u njegovoj okolini.

Alan VAJDA, mag.iur.

Prethodni članakNositelj kredita odselio u inozemstvo, a ovrhe stižu
Sljedeći članakSutra na snagu stupa Zakon o zabrani nepoštenim trgovačkim praksama u lancu opskrbe hranom
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.