Dobili smo dopis od Vodoopskrbe i odvodnje, u kojem traže da se očitujemo o ponudi za izgradnju javnog kanala odvodnje nekoliko ulica. Navode da je u pitanju javni interes, te ako ne pristanemo na ponudu, da mogu zatražiti postupak izvlaštenja po zakonu?
Iz dopisa koji ste priložili uz pitanje, proizlazi da Vodoopskrba i odvodnja d.o.o. Zagreb predlaže ugovaranje prava služnosti na vašoj katastarskoj čestici, za što nude naknadu. Na navedenoj katastarskoj čestici ćete i dalje biti vlasnici, ali će nekretnina biti opterećena teretom – pravom služnosti, koji se upisuje u zemljišne knjige nadležnog suda. Predlagatelj može tražiti i od suda da odredi zasnivanje služnosti na vašoj nekretnini, a vi možete tražiti naknadu za trpljenje tog prava, odnosno smanjenje vrijednosti nekretnine. Visinu naknade određuje sud na temelju nalaza i mišljenja sudskog vještaka. Također, postoji mogućnost da predlagatelj zatraži izvlaštenje putem nadležnog upravnog tijela. Izvlaštenje će se odobriti ako predlagatelj dokaže da će se korištenjem nekretnine u novoj namjeni postići veća korist od one koja se postizala korištenjem na dosadašnji način. Institut izvlaštenja reguliran je Zakonom o izvlaštenju (N.N.74/14.). Izvlaštenjem nekretnina postaje vlasništvo korisnika (potpuno izvlaštenje), prestaje pravo vlasništva prijašnjeg vlasnika. Postoji i mogućnost nepotpunog izvlaštenja kad se pravo vlasništva ograničava ustanovljavanjem zakopa ili služnosti. Za izvlaštenje vlasniku nekretnine pripada naknada u visini tržišne vrijednosti nekretnine, visinu naknade utvrđuje ovlašteni sudski vještak ili procjenitelj primjenom posebnog propisa iz područja prostornog uređenja o načinu procjene vrijednosti nekretnine. Ured državne uprave, odnosno nadležni Ured grada Zagreba vodi postupak protiv rješenja tog prvostupanjskog tijela, a nezadovoljna stranka može uložiti žalbu o kojoj odlučuje nadležno ministarstvo, a protiv rješenja ministarstva može se pokrenuti upravni spor. Osnovana razlika između zasnivanja prava služnosti i potpunog izvlaštenja je u tome što kod zasnivanja prava služnosti ostajete vlasnik nekretnine na kojoj se upisuje teret u zemljišnim knjigama, a kod potpunog izvlaštenja prestajete biti vlasnici.

D.S., dipl.iur.

Prethodni članakKako kemijsku uništiti ostatke čičoke na njivi?
Sljedeći članakMačka izazvala nesreću, tko odgovara?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.