Otac je stupio u prijevremenu starosnu mirovinu 12.11.2005. s početnom svotom od 989,79kn mjesečno. Imao je navršenih 58 godina i 6 mjeseca života, te od toga 35 godina, 5 mjeseci i 15 dana radnog staža. Kroz godine se mirovina povećavala, te sada trenutno iznosi 1738,48 kn. Pošto je on sada navršio 68 godina života, zanima me da li ima pravo slati zahtjev za povećanje mirovine? Majka je pak stupila u prijevremnu starosnu mirovinu s početnom svotom od 1194,96 kn mjesečno. Imala je navršenih 54 godine, te od toga 31 godinu, 3 mjeseca i 19 dana radnog staža. Kroz godine se mirovina također povećavala, te sada iznosi 1539,79kn. Ostvaruje li i ona kakvo pravo na povećanje mirovine?
Obzirom da je odredbom članka 90. stavka 3. Zakona o mirovinskom osiguranju propisano da se korisniku mirovine koji se zaposli ili počne obavljati djelatnost na temelju koje postoji obveza osiguranja, isplata mirovine obustavlja, upućujemo na mogućnost na podnošenje zahtjeva za ponovni izračun mirovine koji osiguranik može ostvariti ako je navršio najmanje godinu dana staža osiguranja, nakon priznanja prava na mirovinu, odnosno određene godine života. Također vas upućujemo, obzirom da nije razvidno da li su navedene osobe kao osiguranici nakon odlaska u mirovinu ostvarili najmanje 12 mjeseci staža osiguranja da se obratite Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje – Središnjoj službi radi dobivanja detaljne informacije opravu na ponovni izračun mirovine i to putem slijedećeg web linka: http://www.mirovinsko.hr/default.aspx?ID=30 Međutim, Zakonom o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju značajno je poboljšan materijalni položaj korisnika mirovina koji su mirovinu ostvarili isključivo prema Zakonu o mirovinskom osiguranju od 1. 1.1999. godine, na način da se tim korisnicima određuje dodatak na mirovinu u visini od 4% – 27%, ovisno o godini ostvarivanja prava na mirovinu. Pravo na dodatak na mirovinu prema ovome Zakonu pripada od 1. 10. 2007. godine, odnosno od dana ostvarivanja prava na mirovinu, kada je to pravo ostvareno nakon toga datuma. Izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine 114/2011.) i Zakona o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju (NN 114/2011.), dodatak je od 1. siječnja 2012. godine integriran u svotu mirovine i postao je njen sastavni dio, kako bi korisnici toga primanja imali veću sigurnost u pogledu njegova određivanja i primanja u budućnosti.

Alan VAJDA, mag.iur.

Prethodni članakRibari mogu mirno loviti u Savudrijskoj vali
Sljedeći članakRazgraničeni posjedi
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.