Napunila sam 2015. godine 60 godina, te sad imam 27 godina radnog staža u poljoprivredi. Zanima me imam li pravo na starosnu mirovinu ili moram još čekati, i do kada?
Pravo na mirovinu ostvarujete sukladno uvjetima propisanim Zakonom o mirovinskom osiguranju, time da postoje slijedeće vrste mirovine: 1) starosna, 2) prijevremena starosna mirovina, 3) invalidska mirovina, 4) privremena invalidska mirovina i 5) obiteljska mirovina. Međutim, što se tiče datuma kada ostvarujete pravo na mirovinu, razlikujemo: Priznavanje prava na prijevremenu starosnu mirovinu koju biste ostvarili s danom 22.12.2015. kada biste umjesto 27 godina posjedovali 31 godinu i 3 mjeseca mirovinskog staža. Priznavanje prava na starosnu mirovinu koju ćete ostvariti tek s danom 1.7.2016, ako tada imate najmanje 15 godina staža. Priznavanje prava na starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika koju možete ostvariti kada imate navršenih 60 godina života i 41 godinu mirovinskog staža. Stoga, iz navedenog proizlazi da trenutno ne ostvarujete pravo niti na prijevremenu starosnu mirovinu, niti na starosnu mirovinu.

Alan VAJDA, mag.iur.

Prethodni članakKome se žaliti?
Sljedeći članakNewsletter 1/2018
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.