U općinskom sudu na području kojeg se nalazi nekretnina trebate pokrenuti postupak tužbom protiv nasljednika bivšeg vlasnika (napisali ste da je bivši vlasnik umro), te od njih tražiti da vam priznaju vlasništvo na toj nekretnini. Za pokretanje takvog postupka trebate pribaviti izvadak iz zemljišnih knjiga za navedenu nekretninu, rješenje o nasljeđivanju iz kojeg se vidi da je vaš otac umro i tko su njegovi nasljednici, rješenje o nasljeđivanju za bivšeg vlasnika iz kojeg se vidi kada je umro i tko su njegovi nasljednici, posjedovni list iz kojeg je vidljivo da ste posjednik (pribaviti iz Katastra), trebate predložiti svjedoke koje će sud saslušati na okolnosti kada je vaš otac kupio nekretninu i da ste u njenom posjedu više od 50 godina, ako imate priložite kopiju kupoprodajnog ugovora i dr. Sud u pravilu u ovakvom postupku određuje da se provede očevid na licu mjesta s mjernikom kako bi se identificirala nekretnina. Savjetujem vam da za pokretanje postupaka angažirate odvjetnika koji
Stupanjem na snagu novog Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (Narodne novine, br. 82/15.) provedeno je usklađivanje s odredbama Direktive 2005/36/EZ koja jamči osobama koje su stekle stručne kvalifikacije u jednoj od država članica Europske unije pristup istoj profesiji i ista prava prilikom obavljanja te profesije u drugoj državi članici kao i državljanima te države članice Europske unije. Stoga, da biste mogli na privremenoj i povremenoj osnovi pružati usluge u drugoj državi članici Europske unije, potrebno je pri nadležnom tijelu u Republici Hrvatskoj podnijeti zahtjev za izdavanje EU potvrde, te ovisno o kojoj se kategoriji radi, razlikuju se i nadležna tijela za izdavanje EU potvrde, time da za: a) za fizičke osobe potvrde izdaju nadležne komore, agencije, strukovne organizacije, središnja tijela državne uprave te uredi državne uprave u županijama, koje su osobu upisale u registar, odnosno evidenciju; b) za fizičke osobe koje se bave reguliranom profesijom, a ne postoji odgovarajući registar, odnosno evidencija, potvrde izdaju tijela koja su posebnim propisima ovlaštena za provođenje postupka i utvrđivanje uvjeta za priznavanje inozemne stručne kvalifikacije, odnosno središnja tijela državne uprave u čijem su djelokrugu rada određene regulirane profesije; c) za pravne osobe potvrde izdaje Hrvatska gospodarska komora; d) za fizičke osobe obrtnike potvrdu izdaju mjesno nadležni uredi državne uprave u županijama, gdje je obrt upisan, odnosno registriran; e) za fizičke osobe koje se bave nereguliranom profesijom, potvrdu izdaje Ministarstvo rada i mirovinskog sustava. I na kraju, napominjemo da se zbog početka rada, odnosno obavljanja registrirane gospodarske djelatnosti u drugoj državi članici Europske unije trebate obratiti nadležnoj komori, agenciji, strukovnoj organizaciji koja je nadležna za vašu profesiju. Npr., ako biste u SR Njemačkoj željeli prekogranično pružati usluge savjetovanja u poljoprivredi, potrebno je da temeljem posjedovanja EU potvrde obavite prvu prijavu Obrtničkoj komori prema mjestu gdje namjeravate obavljati navedenu aktivnost, time da ista vrijedi 12 mjeseci od dana podnošenja prijave.

Alan VAJDA, mag.iur.

Prethodni članakPrepisivanje čestice
Sljedeći članakSlavonski med registriran na Eu razini
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.