Supruga i ja živimo od skromnih mirovina, a imamo kćer koja je dijabetičar i nije u radnom odnosu. Do sada smo svi imali dopunsko zdravstveno osiguranje na teret države. Imamo poljoprivredno gospodarstvo za koje na godišnjoj razini dobijemo 7.500 kn. Budući da po članu kućanstva godišnji prihod ne smije prijeći 1516, 32 kn, nije nam jasno kako je HZZO sada odbio zahtjev uz objašnjenje da više ne ispunjavamo uvjete. Kome se možemo obratiti i što nam je potrebno od dokumentacije?
Pripadali ste u kategoriju osiguranih osoba čiji ukupan prihod u prethodnoj kalendarskoj godini, iskazan po članu obitelji, mjesečno nije bio veći od 45,59% proračunske osnovice, a što trenutno iznosi 1.516,32 kn (prihodovni cenzus) i to temeljem rješenja nadležnih tijela (npr. Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, Centra za socijalnu skrb i sl.), time da se pri tome uzima u obzir prihod svih osoba koje žive u zajedničkom kućanstvu. Međutim, iz dostavljenih podataka uredništvu časopisa Gospodarski list, proizlazi da i dalje možete ostvarivati pravo na dopunsko zdravstveno osiguranje na teret Državnog proračuna Republike Hrvatske. S obzirom na to da vam je sukladno odredbi članka 22. Pravilnika o postupku, uvjetima i načinu utvrđivanja prava na plaćanje premije dopunskog zdravstvenog osiguranja iz državnog proračuna (Narodne novine”, broj 91/13., 136/13., 21/14., 1 35/14. i 144/14.) prestao Ugovor o dopunskom zdravstvenom osiguranju zbog gubitka prava na policu na teret državnog proračuna Republike Hrvatske, temeljem članka 27. navedenog Pravilnika, a budući da se radi o upravnom postupku, imate pravo podnijeti prigovor u zakonskom roku od 15 dana od primitka rješenja nadležnog tijela Hrvatskog zavoda za zdravstvenog osiguranje radi utvrđivanja prava na plaćanje premije dopunskog zdravstvenog osiguranja iz državnog proračuna RH. Stoga, o navedenom pravu u prvom stupnju odlučuju ustrojstvene jedinice regionalnih ureda Hrvatskog zavoda za zdravstvenog osiguranje i njegove područne službe, dok osiguranik protiv rješenja donesenog u prvom stupnju ima pravo žalbe Direkciji Hrvatskog zavoda za zdravstvenog osiguranje.

Alan VAJDA, mag.iur.

Prethodni članakHrskavci
Sljedeći članakPotpisani ugovori za 212 projekata vrijednih 650 milijuna kuna
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.