Naša općina plaća 50 % osiguranja usjeva, ali samo onima koji osiguraju svoje usjeve kod jedne osiguravajuće kuće. Interesira me je li to legalno. Druga osiguranja su isto zainteresirana za takav oblik suradnje, ali načelnik neće ni razgovarati s njima.
Obzirom da iz vašeg upita nije razvidno na koji način vaša općina provodi postupak izbora osiguravatelja, mogu vam dati samo načelni odgovor. Naime, ako se radi o vrijendosti do 200.000,00 kuna za usluge, odnosno 500.000,00 kuna za radove, vaša općina nije dužna provesti javnu nabavu, već to može učiniti provedbom postupka bagatelne javne nabave na način da pismenim putem pozove 3 ponuđača – osiguravatelja da im dostave svoje ponude. Međutim, ipak bih vam skrenuo pozornost da bi bilo dobro da se prethodno na općini raspitate na koju su način izabrali samo navedeno osiguranje, a ne i neku drugu osiguravajući kuću i to imajući u vidu da smo od 1.7.2013. godine članica Europske unije, a čiji propisi određuju da svi gospodarski subjekti imaju pod jednakim uvjetima pristup tržištu rada, usluga itd. U svakom slučaju imate pravo, ako se to pokaže nužnim, da zatražite provedbu upravnog, odnosno inspekcijskog nadzora tijela lokalne (regionalne) samouprave od strane nadležnog Ministarstva uprave.

Alan VAJDA, mag.iur.

Prethodni članakPravo prvenstva za mirni posjed
Sljedeći članakJe li gospina trava zabranjena?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.