Otac je umro prije 30 godina, a iza njega je ostalo 5 djece i naša majka. Na ostavinskoj raspravi svi smo se odrekli svog dijela u korist majke do njene smrti, a poslije uzimamo svaki svoj dio nasljedstva. Međutim, majka je darovnim ugovorom darovala kuću i okućnicu bratu bez ostale zemlje. Imamo li mi ostali ikakva prava obzirom da se nismo odrekli nasljedstva, niti od oca niti od majke?
Odredbom članaka 69. i 70. Zakona o nasljeđivanju (Narodne novine, br. 48/2003.) propisani su detaljni uvjeti pod kojima nužni nasljednici ostvaruju svoje pravo na nužni dio. Radi toga je propisano da su nužni nasljednici ostaviteljevi potomci, njegova posvojčad i njihovi potomci, te njegov bračni drug, time da nužni dio potomaka, posvojčadi i njihovih potomaka, te bračnog druga iznosi jednu polovicu, dok nužni dio ostalih nužnih nasljednika jednu trećinu od onoga dijela koji bi svakom pojedinom od njih pripao po zakonskom redu nasljeđivanja. Međutim, odredbom članka 70. Zakona o nasljeđivanju propisano je da su raspolaganja za slučaj smrti (darovni ugovor, ugovor o doživotnom uzdržavanju, ugovor o dosmrtnom uzdržavanju itd.) koja su ujedno suprotna nečijem pravu na nužni dio pobojna. U ovom slučaju je jedino bitno da ste se svi kao djeca poslije smrti vašeg oca u ostavinskom postupku odrekli nužnog dijela isključivo u korist majke do njezine smrti. S obzirom na navedeno, njezino darivanje za života darovnim ugovorom kuće i okućnice vašem bratu predstavlja ništavan pravni posao, te možete sudskim putem tražiti raskid navedenog darovnog ugovora ukoliko darovano uključuje i nužne dijelove vaše djece kao nužnih nasljednika.

Alan VAJDA, mag.iur.

Prethodni članakMoram li platiti porez?
Sljedeći članakKako odrediti tržišnu vrijednost imovine?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.