Naš OPG se bavi proizvodnjom kravljeg mlijeka. Porezna uprava je tražila da dugotrajnu imovinu uvrstimo u primitke (u knjigu KPI-a), na način da odredimo njenu tržišnu vrijednost. Kad smo otvarali OPG rečeno nam je da na popis stavimo imovinu (štala, osnovno stado, traktori, poljoprivredni strojevi) i sami odredimo njenu nabavnu vrijednost, što smo i napravili. S obzirom da je sva imovina postojala i prije ulaska u sustav PDV-a (stvari iz dugotrajne imovine su stare 30-40 godina), nismo imali račune za nju, pa smo sami određivali nabavnu vrijednost. Amortizacijski vijek svih stvari iz popisa DI-e je prošao, a svota otpisa troškova je 0,00 kn. Sad nas zanima kako odrediti trenutnu tržišnu vrijednost te imovine?
S obzirom da ne posjedujete račune kao ni slike za postojeću dugotrajnu imovinu, istu će vam procjenom utvrditi nadležna ispostava Porezne uprave i to prema sjedištu vašeg OPG-a. Međutim, predlažemo da se konzultirate s referentom u Poreznoj upravi, o mogućnosti da eventualno umjesto njihove procjene po tablicama koje posjeduju prihvate, npr. nalaz ovlaštenog sudskog vještaka za financije, kojeg možete unajmiti.

Alan VAJDA, mag.iur.

Prethodni članakNeodricanje od nasljedstva
Sljedeći članakGlazba kao lijek
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.