2005. godine sam prodala zemlju, a ta prodaja je bila s moje strane u redu jer sam bila katastarski i gruntovni vlasnik. Zatim sam 2007. prodala zemljište, ali po tom ugovoru nisam kontrolirala jesam li bila katastarski vlasnik, te kupac 2016. radi gruntovnu i katastarsku uknjižbu. Zvali su me iz katastra da su dobili rješenje od suda i da ja nisam u posjedu čestice, te u naravi nisam u posjedu cijele čestice, ali sam gruntovno vlasnik cijele čestice. U ugovoru sam na svima česticama gruntovni vlasnik, no ispada da je u ugovor umetnuta još jedna čestica koja nije plaćena. Što mi je činiti?
Sukladno odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, odnosno Zakona o zemljišnim knjigama, te drugih zakonskih i podzakonskih akata koji reguliraju pitanja vlasništva nad nekretninama, u konkretnom slučaju zemljišta, samo je izvadak iz zemljišne knjige, tzv. gruntovni izvadak pri nadležnom sudu dokaz o stjecanju prava vlasništva, dok je posjedovni list prikaz podataka o nekoj nekretnini koji izdaje na zahtjev stranke nadležni Područni ured za katastar. S obzirom da vam je predmetni kupoprodajni ugovor bio izrađen od strane odvjetničkog ureda, te da je nakon toga kupac proveo gruntovno i katastarsku uknjižbu navedenog zemljišta i to unatoč činjenici da niste bili u posjedu čestice, te da niste u naravi u posjedu cijele čestice, ali ste bili stvarni gruntovni vlasnik cijele čestice, proizlazi da ste prodali nešto što niste imali u posjedu, ali ste stekli kao vlasnik i to nasljeđivanjem od pokojnog oca. U svakom slučaju sugeriram da angažirate odvjetnika koji će u vaše ime zatražiti uvid u povijesni zemljišnoknjižni izvadak pri nadležnom sudu gdje se nalazi predmetno zemljište, i nadležnom područnom uredu za katastar.

Alan VAJDA, mag.iur.

Prethodni članakKako odrediti tržišnu vrijednost imovine?
Sljedeći članakKoji su optimalni rokovi berbe za sauvignon?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.