Imam OPG i nisam u sustavu PDV-a, a često mi se događa da me kupci traže račun. Zanima me kako bih trebao izdati račun i što učiniti?
U posljednje se vrijeme Obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG), koja prema važećim zakonskim propisima, nisu porezni obveznici poreza na dohodak odnosno PDV-a, susreću sa zahtjevima svojih kupaca za izdavanjem računa ili nekog drugog dokumenta o prodaji vlastitih proizvoda. Kupci na taj način žele imati važeći dokument, koji se evidentira u njihovim poslovnim knjigama. Taj dio prodaje vlastitih proizvoda OPG-a vezan je uz mnoštvo propisa, koji uređuju plaćanje gotovim novcem. Najvažniji propisi, koji se tiču OPG-a, su Zakon o porezu na dohodak (NN 177/04., 73/08., 80/10., 114/11., 22/12., 144/12., 43/13., 120/13., 125/13., 148/13.),Pravilnik o porezu na dohodak (NN 95/05., 96/06., 68/07., 146/08., 2/09., 9/09., 146/09., 123/10., 137/11., 61/12. i 79/13.), Zakon o platnom prometu (NN 133/09, 136/12), Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranju terorizma (NN 87/08., 25/12., itd.). Iako ovo područje uređuje mnoštvo propisa, za OPG-e, koji nisu porezni obveznici poreza na dohodak odnosno PDV-a, stvar je vrlo jednostavna. Dakle, ta gospodarstva nisu obvezna voditi poslovne knjige, jer prema zakonu nisu obveznici poreza na dohodak odnosno PDV-a. Prvi uvjet, koji prilikom prodaje vlastitih proizvoda mora biti ispunjen, jest da je OPG upisan u Upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, sukladno članku 23. Zakona o poljoprivredi (NN 149/09., 127/10., 50/12., 120/12.). Nadalje, ovisno o vrsti proizvoda koji se proizvodi i prodaje, OPG mora biti upisan i u druge evidencije i upisnike, kao što su npr: Upisnik trgovaca voćem i povrćem, Jedinstveni registar domaćih životinja, Upisnik proizvođača grožđa i vina itd. Proizvodi prerade mogu se također prodavati pod uvjetom da je registrirana djelatnost prerade, objekti i sve što je za to potrebno. Kod proizvoda prerade vlastitih poljoprivrednih proizvoda, važno je voditi računa o ispravnom označavanju i deklariranju tih proizvoda i ostalim propisima, koji uređuju područje prerade na OPG-ima. Dokument, koji u praksi zadovoljava potrebe kupca poljoprivrednih proizvoda od OPG-a, je obrazac „Otkupni blok“. Važno je pripaziti da, na otkupnom bloku, prodavatelj (OPG) navede da nije porezni obveznik prema čl. 18. st. 3. Zakona o porezu na dohodak i da je upisan u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava. Otkupni blok se može ispuniti ručno ili elektronski. Kupac i prodavatelj zadržavaju za svoju evidenciju po jedan istovjetni primjerak otkupnog bloka. Naravno, na taj se način mogu prodavati isključivo vlastiti proizvodi. U suprotnom, OPG ulazi u djelatnost i područje trgovine, a tada su uvjeti sasvim drugačiji.

mr. sc. Robert ČREP

Prethodni članakMijenja li se sastav u aroniji postupkom hladnog prešanja?
Sljedeći članakIzrada klijališta za uzgoj presadnica
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.