Kao skrbnik imam jednu oporuku pisanu pisaćim strojem i vlastoručno potpisanu uz potpise 2 svjedoka. Tu oporuku štićenica je napisala 10 dana prije nego je završila u bolnici gdje joj je i oduzeta sposobnost, a sada djelomično vraćena. Zanima me može li osoba kojoj je izrečena djelomična sposobnost, napisati oporuku, a da je ona valjana?
Prema podacima iz vašeg dopisa proizlazi da je oporuka napisana u vrijeme kad je štićenica imala potpunu poslovnu sposobnost. Ako je oporuka sastavljena u vrijeme kad je imala potpunu poslovnu sposobnost, ista je valjana (pod pretpostavkom da je sastavljena u skladu s odredbama Zakona o nasljeđivanju). Valjanost te oporuke možete provjeriti kod odvjetnika koji će provjeriti da li je oporuka sastavljena u skladu sa Zakonom i uputiti vas što trebate učiniti ako oporuka nije valjana. Ako sad oporukom želite raspolagati nekretninama, vrijednim pokretninama i novčanim iznosima koji prelaze navedenu svotu koja piše u vašem rješenju, postupak trebate pokrenuti putem nadležnog Centra za socijalnu skrb, skrbnika i nadležnog općinskog suda.

Danica SERTIĆ, dipl.iur.

Prethodni članakNepravedna sistematizacija radnog mjesta
Sljedeći članakNe podcijenjujte crnu pjegavost na vinovoj lozi!
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.