Susjed je preko moje nekretnine izveo vodovodni priključak. Na moj zahtjev od Vodovoda sam dobila odgovor da je priključak izveden preko moje nekretnine, što je vidljivo iz očevida na licu mjesta i priloženim položajnim nacrtom, ali bez dokumenta kojim bi ja za to dala suglasnost. Zanima me što mogu učiniti i koja su moja prava. Mogu li tražiti premještanje priključka ili naknadu za korištenje moje nekretnine?
Iz pisma nije jasno je li susjed izveo priključak preko vašeg zemljišta ili ,,Vodovod“. Zakon o vodama omogućuje, tzv. osnivanje prava služnosti temeljem zakona. Služnost gradnje, provođenja, rekonstrukcije i održavanja vodovoda osnovano je Zakonom o vodama kao posebnim zakonom. Radi se o zakonskom ograničenju vlasništva, pa se na takve služnosti ne primjenjuju pravila o služnostima određena Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, osim ako zakonom kojim je služnost osnovana nije određeno drugačije. Možete pokušati pregovarati s Vodovodom da se izvrši prelaganje služnosti ako za to postoje uvjeti (ako postoji druga lokacija koja nije na vašem zemljištu), ali u tom slučaju troškove premještanja snosite vi kao vlasnik poslužne stvari. Priključak su trebali izvesti na način kojim najmanje opterećuju vašu nekretninu. Ako je susjed sam postavio vodovod na vaše zemljište, možete tražiti od njega da ga makne, a ako to ne učini trebate u nadležnom sudu pokrenuti postupak protiv susjeda radi premještanja priključka i naknade štete. Ako se priključak može provesti i na drugi način da se ne koristi vaše zemljište možete tražiti premještanje priključka. Također možete tražiti od susjeda naknadu za korištenje nekretnine.

Danica SERTIĆ, dipl.iur.

Prethodni članakNewsletter 6/2018
Sljedeći članakNovčana naknada za dragovoljce Domovinskog rata
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.