Prodajem seosko imanje koje sam nasljedio i nakon dugo vremena javio mi se ozbiljan kupac koji nema cijeli iznos za isplatu, a izvršio bi uplatu pola iznosa, a drugu polovicu iznosa bi uplačivao u mjesečnim obrocima. Da li bih trebao prvo kod javnog bilježnika napraviti prijevremene ugovore, a tek kad isplati napraviti kupoprodajne ugovore?
Možete sastaviti predugovor koji vas obvezuje na sastav glavnog ugovora nakon što vam kupac isplati ukupnu kupoprodajnu cijenu. Nakon isplate ukupne kupoprodajne cijene sastavit ćete glavni ugovor temeljem kojeg će se izvršiti prijenos prava vlasništva u zemljišnim knjigama i platiti porez na promet nekretnina. Predugovor vam može sastaviti odvjetnik ili javni bilježnik. Možete, također, sastaviti glavni ugovor s načinom otplate u ratama, ali u ugovoru nećete upisati klauzulu intabulandi (odobrenje da kupac nekretninu prenese u zemljišnim knjigama na svoje ime). Tabularnu izjavu možete dati kad primite cjelokupan iznos novca. Takva izjava treba biti sastavljena u pisanom obliku, a na izjavi potpis treba ovjeriti prodavatelj. Kupac tada s glavnim ugovorom, potvrdom o isplati ukupne kupoprodajne cijene i tabularnom izjavom nekretninu može prenijeti na svoje ime u zemljišnim knjigama. Ako niste u zemljišnim knjigama upisani kao vlasnik nekretnine koja je predmet kupoprodaje, predlažem da sačinite predugovor.

Danica SERTIĆ, dipl. iur.

Prethodni članakNezgodan prometni znak
Sljedeći članakŠto uzgajati u malim povrtnjacima?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.