Nasljedio sam dio nekretnina iza nevjenčane supruge. Budući da su supružnici (vjenčani i nevjenčani) oslobođeni poreza na nasljedstvo, je li takav zakon ili pravilnik vrijedio kad je rješenje postalo pravomoćno? Na porezno rješenje imam pravo žalbe u roku od 30 dana! Molim savjet jer su nedavno u RH dva suda za jednaki predmet donijela dva različita rješenja. Pričalo se da će biti manji porez na promet nekretnina, no da li se onda novi zakon može odnositi na rješenje koje će biti pravomoćno u vremenu kad isti bude na snazi?

Obzirom da je rješenje o nasljeđivanju postalo pravomoćno dana 02.04.2015.kao izvanbračni drug trebate platiti porez na promet na naslijeđenu imovinu i to prema odredbama Zakona o porezu na promet nekretnina koji je bio na snazi 02.04.2015., dakle po stopi od  5 %  od vrijednosti naslijeđene imovine.
U vrijeme kad je rješenje o nasljeđivanju postalo pravomoćno nisu postojali propisi temeljem kojih bi izvanbračni drugovi bili izuzeti od plaćanja poreza.
Tek je Obiteljskim zakonom koji je stupio na snagu dana 01.11.2015. (objavljen u Narodnim novinama br. 103/15.) omogućeno izvanbračnim drugovima da bez plaćanja poreza naslijede imovinu koju su stekli sa svojim partnerima za vrijeme trajanja izvanbračne zajednice.   
Dana 01.01.2017. stupio je na snagu Zakon o porezu na promet nekretnina (objavljen u Narodnim novinama br. 115/16.) prema kojem se porez na promet nekretnina plaća po stopi od 4%,  ali se primjenjuje samo na poslove sklopljene, odnosno odluke donesene nakon dana 01.01.2017., dakle na vaš se slučaj primjenjuju propisi koji su bili na snazi 2015. godine.  Niti ovim zakonom izvanbračni drugovi nisu taksativno navedeni kao osobe koje ne plaćaju porezveć se na njih primjenjuje odredba čl.11.  Obiteljskog zakona  i vezi članka 13. i 15. Zakona o porez na promet nekretnina.

Danica SERTIĆ, dipl. iur.

 
Prethodni članakCoconut kocke
Sljedeći članakSnikers
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.