Susjed je odmaknut od međe nekih 50 cm, a zanima nas ima li on pravo na međi, odnosno otkopu koji se nalazi kod nas u dvorištu raditi kanalizaciju ili bilo što drugo?
Susjed nema pravo na međi, odnosno na vašem dvorištu raditi kanalizaciju bez vaše suglasnosti. Postavljanje vodova i drugih uređaja (električnih, kanalizacijskih, plinovodnih, vodovodnih, toplovodnih, telekomunikacijskih i dr.) na tuđoj nekretnini, u privatnom interesu, moguće je samo prema odredbama o osnivanju služnosti vodova i drugih uređaja odlukom suda. Služnost se osniva odlukom suda na zahtjev susjeda, ako on na svojoj nekretnini nema nikakve ili nema prikladne mogućnosti za postavljanje kanalizacijskog šahta, te ako je korist od postavljanja šahta veća od štete na vašoj nekretnini, a također postoji obaveza susjeda da plati punu naknadu za korištenje vašom nekretninom. Dakle, ako ne dopuštate susjedu da na vašoj nekretnini izgradi kanalizacijski šaht, susjed treba u nadležnom sudu pokrenuti postupak za ostvarivanje tog prava. Sud će udovoljiti njegovom zahtjevu ako susjed na svojoj nekretnini ne može postaviti takav šaht i ako postavljanje šahta na vašoj nekretnini ne bi vas znatno ometalo u korištenju nekretninom (obrađivanje nekretnine, neugodni mirisi i sl.).

Daniela SUKALIĆ, dipl. iur.

Prethodni članakNakon 28 dana od zatvaranja natječaja poljoprivrednicima stižu odluke vrijedne 360 milijuna kuna
Sljedeći članakMedonosno bilje za pčelinju pašu
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.