Zainteresirana sam za sadnju otpornih sorata vinove loze. Čula sam za sortu Jurka i to bijela i crna, ali nisam sigurna postoji li uopće, pa me zanima hrvatski naziv, tj. postoji li kod nas pod kojim drugim imenom?
Što se tiče navedenih sorata, nisam u hrvatskoj literaturi našao niti jednu sortu pod tim ili sličnim imenom. Prema slikama koje sam vidio na internetu, što se tiče sorte crna Jurka pretpostavljam da se radi o vrsti Vitis labrusca-i. Ova vrsta porijeklom je s američkog kontinenta za razliku od Vitis vinifere (vinove loze) koja je porijeklom s europskog kontinenta. Vitis labrusca u velikoj mjeri sađena je početkom 20. stoljeća jer je otporna na bolesti i štetnike vinove loze. U to vrijeme sađene su i sorte Izabela, Othelo, Delaware koji predstavljaju križance između navedene Vitis labrusce i Vitis vinifere pa su izgledom vrlo slične roditeljskoj Vitis labrusca-i. Sve navedene sorte zastupljene su u velikoj mjeri u starim vinogradima sjeverozapadne Hrvatske te u Hrvatskom prigorju i Podravini. Vitis labrusca kao i ostale navedene sorte u pravilu čine standardne sorte na okućnicama, odnosno brajdama u dvorištima. Ljudi labruscu obično ne razlikuju od ostalih sorata, pa ako je grožđe crne boje zovu je Izabela ili „crna noja“. Stoga, ovu sortu koju ste u susjednoj Sloveniji našli pod imenom plava Jurka kod nas ćete u pravilu naći na skoro svakoj brajdi čije je grožđe crne boje. Ponavljam, vrlo je slična pravoj Izabeli pa ju je teže razlikovati. Što se tiče bijele Jurke pretpostavljam da se radi o sorti Noah ili kako je u raznim dijelovima hrvatske zovu „bijela noja“, tudum, direktor, itd. Sortu također možete naći u starijim vinogradima sjeverozapadne Hrvatske, a ljudi od nje još i danas proizvode vino za svoje potrebe. Također, u hrvatskoj literaturi nisam našao sorte s takvim ili sličnim imenom. Ove sorte najlakše ćete razmnožiti na način da odrežete nekoliko šiba dužine 25-30 cm i zapiknete ih 5-10 cm u tlo. Neke od šiba će se zakorijeniti i nastaviti rasti kao novi trs.

dr. sc. Domagoj STUPIĆ

Prethodni članakPrijedlozi Zakona o šumama i Zakona o HPK upućeni u Hrvatski sabor
Sljedeći članak30 milijuna kuna za šumske poučne staze i vidikovce- otvorene prijave
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.