Korisnik sam lokalnog vodovoda kojeg je izgradila mjesna zajednica, a danas njime upravlja Općina. Općina je izvršila priključak vode na moju cijev i time prekršila pravo iz Ugovora po kojem sam dobio vlastiti priključak. Dogovor s Općinom propada, sada pokušavam naći rješenje kako bih izbjegao sve sadašnje i moguće buduće probleme, namjeravam o svom trošku izmjestiti cijev izvan bratove parcele i osigurati vlastiti priključak. Tim činom prekidam i legalni priključak. Zanima me mogu li to učiniti, ako ne molim savjet što mi je činiti?
Trebali ste prilikom diobe nekretnina s bratom dogovoriti kome pripada priključak, odnosno trebali ste regulirati svoje pravo na taj priključak i o tome obavijestiti davatelja komunalnih usluga. Također ste trebali odmah reagirati kad je došlo do priključenja bez vaše suglasnosti jer ovako proizlazi da ste bili suglasni s načinom priključenja. Prema Zakonu o vodama, priključak je spoj komunalne vodne građevine s internim vodovima. Možete sami premještati cijevi za dovod vode od priključka do vašeg objekta ali ne možete bez suglasnosti davatelja komunalnih usluga, odnosno Općine premještati priključak i komunalne vodne građevine (npr. brojilo za vodu). Predlažem vam da osobno kontaktirate s davateljem komunalnih usluga i zatražite da izađu na lice mjesta kako bi utvrdili stvarno stanje i dali vam tehnički prijedlog rješenja problema. Također vam trebaju obrazložiti pod kojim su uvjetima na vaše interne vodove izvršili priključenje vodova za bratovu kuću, o tome ovisi pravo na eventualnu naknadu troškova izmještanja vodovoda. Pitanje naknade štete, odnosno regresa od brata ovisi o tome koliko je prošlo vremena od kad je brat izvršio spajanje na vaše interne vodove jer je zastarni rok pet godina.

Daniela SUKALIĆ, dipl. iur.

Prethodni članakKoju sortu badema odabrati?
Sljedeći članakKupus – proizvodnja i prerada
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.