Planiram osnovati tvrtku i zaposliti nekoliko radnika, pa me zanima što trebaju sadržavati evidencije o radnicima i radnom vremenu radnika, te koje sam sve evidencije o radnicima dužan voditi kao poslodavac?
Sukladno odredbama Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima (NN, br. 37/11), one trebaju sadržavati podatke o radnicima te podatke o radnom vremenu radnika. Svi poslodavci su evidenciju o radnicima dužni početi voditi s danom početka rada radnika sve do dana prestanka radnog odnosa, s time da poslodavac navedenu evidenciju treba čuvati kao dokumentaciju trajne vrijednosti, te je posjedovati u svom poslovnom prostoru, odnosno na mjestu rada radnika. Što se oblika vođenja evidencija one se, mogu voditi u pisanom obliku ili elektronički što ovisi isključivo o volji i tehničkim mogućnostima poslodavca, s time da svaki radnik ima pravo uvida u evidencije o radnicima te o radnom vremenu radnika. Pravilnik propisuje obvezni sadržaj evidencije o radnicima i evidencije o radnom vremenu, a podatke u evidenciju unosi poslodavac iz odgovarajuće dokumentacije. Svaki radnik je u svrhu vođenja evidencije o radnicima obvezan poslodavcu dostaviti potrebnu dokumentaciju ili isprave, a svaku eventualnu promjenu podatka radnik je dužan prijaviti poslodavcu odmah, a najkasnije u roku od osam dana od dana nastanka promjene. Zakon o evidencijama u području rada preuzet je Zakonom o preuzimanju saveznih zakona iz oblasti radnih odnosa i zapošljavanja koji se u Republici Hrvatskoj primjenjuju kao republički zakoni (NN 34/91). Njime je utvrđena obveza poslodavca o vođenju evidencija o radnicima, i to: evidencija o zaposlenim radnicima, evidencija o plaćama i naknadama plaća, evidencija o ozljedama na radu i evidencija o korisnicima prava iz invalidskog osiguranja. Evidencija o zaposlenim radnicima se vodi za svakog radnika pojedinačno, a ustrojava se na dan zasnivanja radnog odnosa, a prestaje se voditi danom prestanka radnog odnosa. Poslodavac unosi podatke u evidenciju na temelju vjerodostojnih osobnih isprava kojima radnik dokazuje točnost podataka. Predmetna evidencija je dokument trajne vrijednosti.

Alan VAJDA, mag. iur.

Prethodni članakNewsletter 12/2018
Sljedeći članakNovih 270 milijuna kuna za šumarski i drvno-tehnološki sektor- u tijeku četiri natječaja iz mjere 8 Programa ruralnog razvoja
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.