Dobio sam opomenu po dugovanju za komunalnu naknadu, a kad sam nazvao pravnu službu komunalne tvrtke dobio sam šturi i nedorečeni odgovor o čemu se radi. Spomenuto je da se dug pronašao u starijoj evidenciji te se mora platiti u roku 8 dana ili se pokreće postupak ovrhe.
Odredbom članka 22. Zakona o komunalnom gospodarstvu, Zakona o održivom gospodarenju otpadom, Zakona o gradnji, te Zakona o pogrebničkoj djelatnosti propisano je da komunalna naknada čini prihod proračuna jedinice lokalne samouprave. Sredstva komunalne naknade namijenjena su za odvodnju atmosferskih voda, održavanje čistoće u dijelu koji se odnosi na čišćenje javnih površina, održavanje javnih površina, održavanje nerazvrstanih cesta, održavanje groblja i krematorija, javna rasvjeta, financiranje građenja objekata i uređaja komunalne infrastrukture, s time da komunalnu naknadu plaćaju vlasnici, odnosno korisnici: stambenog prostora, poslovnog prostora, garažnog prostora, građevnog zemljišta koje služi u svrhu obavljanja poslovne djelatnosti, neizgrađenoga građevnog zemljišta. Što se tiče vašeg upita u svezi zastare naplate komunalne naknade navedeno je regulirano odredbama Zakona o obveznim odnosima koji propisuje da je komunalna naknada u zastari nakon tri godine, s time da se zastara računa od datuma dospijeća plaćanja navedenog na uplatnici, a zahtjev za zastaru trebate podnijeti pismenim putem. Ako podmirite navedeno dugovanje temeljem potpisanog Sporazuma o obročnoj otplati duga u kojem ne vidim da je navedeno vremensko razdoblje na koje se dug za komunalnu naknadu odnosi, sukladno zakonskim propisima nemate pravo tražiti povrat novca ako je u međuvremenu nastupila zastara. Zbog neetičnog ponašanja načelnika možete se pismenim putem obratiti povjereniku za etiku tijela u kojem je službenik zaposlen, čelniku državnog tijela u kojem je službenik zaposlen, putem besplatnog telefona u Ministarstvu uprave 0800 0304, putem elektroničke pošte: prituzbe@uprava.hr te poštom Ministarstvu uprave, Maksimirska 63, Zagreb. Rok za rješavanje je 60 dana od zaprimanja pritužbe.

Alan VAJDA, mag. iur.

Prethodni članakNovih 270 milijuna kuna za šumarski i drvno-tehnološki sektor- u tijeku četiri natječaja iz mjere 8 Programa ruralnog razvoja
Sljedeći članakSusjed uzurpirao javni put
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.