Godine 1971. izvršena je parcelacija. 2015. susjed izbacuje međe javnog puta, ograđuje se ogradom i tvrdi da je to njegovo zemljište. Općinu smo obavijestili da je susjed uzurpirao javni put, no Općina ne priznaje prijavni list i skicu mjerenja iz 1981. Upitali smo zašto se po sudskom rješenju nije ispravio ispravak katastra, na što su nam odgovorili da nisu oni obvezni raditi ispravak. Kome se možemo obratiti?
Prema podacima u zemljišnim knjigama katastarska čestica je upisana kao put površine 162 m2, a u vlasničkom listu se vodi kao javno dobro u općoj uporabi. U Katastru se u posjedovnom listu ta nekretnina vodi kao put Dvorište, također iste površine, a nekretnina se i ovdje vodi kao javno dobro. Na kopiji snimke, tj. katastarske mape vidi se da je katastarska čestica ucrtana kao zasebna čestica. Ako je susjed ogradio navedenu nekretninu koja predstavlja javno dobro i ako vam je time onemogućio pronalaženje tom nekretninom, trebate pokrenuti postupak na sudu u kojem će sud narediti susjedu da makne ogradu i nekretninu vrati u prijašnje stanje. Tijekom tog postupka sud će izaći na lice mjesta s mjernikom, te provjeriti stvarno stanje na terenu. Porazgovarajte s nekim od odvjetnika koji će vam, nakon što prouči svu dokumentaciju i ako je potrebno na terenu pogleda o čemu se radi, sugerirati najbolje rješenje. Također može prije pokretanja postupka opomenuti susjeda da sam izmjesti ogradu.

Daniela SUKALIĆ, dipl. iur.

Prethodni članakZastarjeli račun komunalne naknade
Sljedeći članakKako se orezuju sorte panonia i regent?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.