Želim sa susjedom mijenjati poljoprivredno zemljište, otprilike jednake površine i vrijednosti. Moramo li kod javnog bilježnika napraviti dva kupoprodajna ugovora i svaki platiti porez na promet nekretnina ili se može sastaviti zamjenski ugovor i plaća li se tada porez na promet nekretnina?
Ako želite zamijeniti sa susjedom nekretnine trebate sklopiti Ugovor o zamjeni nekretnina na kojem ćete kod javnog bilježnika oboje ovjeriti svoje potpise. Što se tiče plaćanja poreza na promet nekretnina u ovom slučaju pravila su regulirana Zakonom o porezu na promet nekretnina (,,Narodne novine“, br. 115/16). Zamjena nekretnina se u pogledu oporezivanja, temeljem navedenog zakona smatra stjecanjem nekretnina. Osnovica poreza na promet nekretnina se utvrđuje za svakog sudionika u zamjeni prema tržišnoj vrijednosti nekretnine koju pojedini sudionik stječe zamjenom. Porez na promet nekretnina plaća se po poreznoj stopi od 5 % na osnovicu poreza na promet nekretnina, osnovicu čini tržišna vrijednost nekretnine u trenutku nastanka porezne obveze. Dakle, kod zamjene nekretnina utvrđuje se osnovica poreza na promet nekretnina za svakog sudionika u zamjeni i to prema tržišnoj vrijednosti nekretnine koju pojedini sudionik stječe zamjenom.

Daniela SUKALIĆ, dipl. iur.

Prethodni članakZašto moram otvoriti obrt?
Sljedeći članakOtkupni blok na OPG-u
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.