Ima li supruga pravo na moju poljoprivrednu mirovinu i pod kojim uvjetima, ako nema niti jedan dan radnog staža?
Iz navedenog pitanja proizlaze dvije moguće situacije. Bez obzira jeste li vi korisnik mirovine, temeljem plaćenih doprinosa u svojstvu osiguranika – individualnog poljoprivrednika, tzv. poljoprivrednog osiguranja ili osiguranik, to nije moguće, jer su prava iz mirovinskog osiguranja osobna, neotuđiva, materijalna prava, ne mogu se prenijeti na drugoga niti se mogu naslijediti, i to je odgovor na vaše pitanje, u jednom smislu. Drugačije su odredbe zakona i uvjeti za priznanje prava na obiteljsku mirovinu, a temeljem „vašeg“ staža osiguranja, ali ovdje se o tome ne radi. Druga moguća situacija je da iako supruga „nema niti jedan dan radnog staža“, ali je bila u statusu poljoprivrednika koji obavlja poljoprivrednu djelatnost kao jedino ili glavno zanimanje, a obvezno je bila osigurana kao vlasnik, posjednik, zakupac ili koncesionar poljoprivrednog zemljišta (ova je odredba na na snazi od 18. prosinca 2002.), ali ako je osigurana prije toga datuma (a od 1980.), definicija osiguranika se razlikovala i obuhvaćala poljoprivrednike i članove njihovih kućanstava koji obavljaju poljoprivrednu djelatnost kao jedino ili glavno zanimanje, obvezno se osiguravaju ako u trenutku podnošenja prijave na osiguranje imaju:
– navršenih 15 godina života
– zdravstvenu sposobnost za obavljanje poljoprivredne djelatnosti
– katastarski i drugi prihod kućanstva u prethodnoj godini u visini od najmanja 25 % od prosječne godišnje bruto plaće svih zaposlenih u prethodnoj godini u Republici Hrvatskoj po osiguranom članu kućanstva
– prebivalište u općini ili gradu u kojoj se nalazi zemlja kućanstva, odnosno u kojoj se bave poljoprivredom ili u njoj susjednoj općini ili gradu.
Vezano uz uvjete dužine trajanja mirovinskog staža i navršenih godina života, pretpostavljajući da supruga nije korisnica mirovine po drugoj osnovi, primjenjuje se važeći Zakon o mirovinskom osiguranju u trenutku podnošenja zahtjeva za ostvarivanje prava na mirovinu, odnosno važeći materijalni zakon u trenutku primjene.

Mirela NOVOTNI – DRAŠTATA, dipl. iur.

Prethodni članakKoje je doba najpovoljnije za sadnju badema?
Sljedeći članakUprava ne dozvoljava prodaju grobnice
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.